Upoznajte novi ransomware koji oponaša Robina Hooda

Izvor: Meet a Robin Hood-Like Bitcoin Ransomware

CryptMix je novi ransomware koji poput sličnih malicioznih programa šifrira podatke napadnutog računala i za njihovo otključavanje zahtjeva uplatu u bitcoinima.

Vlasnik koji želi natrag svoje podatke nema previše izbora, mora platiti, a za utjehu mu ostaje obećanje autora CryptMixa koji navodno tako prikupljena sredstva prosljeđuje dobrotvornim oranizacijama koje se brinu za djecu u potrebama.

Zbog svoje ‘plemenite’ misije CryptMix je nešto skuplji od sličnih malwarea koji otključavanje podataka pojedincima naplaćuje oko 2000 američkih dolara, što je cijena koja se udvostručuje svaka 24 sata.

Još jednom upozorenje! Ne otvarajte bez analize svaku datoteku koju ste pronašli u svom email sandučiću i redovito radite arhivu važnih podataka.

Craig Wrightovo priznanje: Ja sam Satoshi Nakamoto 

Meni je Craig Wright zanimljiv. Mnogi u Bitcoin zajednici vrlo su skeptični na njegovu pojavu, pogotovo metodu kojom je potvrdio kako je upravo on najzaslužniji za kreiranje Bitcoina.

Postoje puno elegantniji načini za autentičnu potvrdu vlasništva nad bitcoin adresom. Transfer, pomicanje bitcoina s jedne adrese na drugu sigurno ni bi moglo izazvati nikakvu sumnju.

Kreator Litecoina, najpoznatije alternative kriptovalute temeljene na Bitcoin kodu, pokazao je kako se to radi potpisujući poruku prvog, genesis bloka.

Bitcoin burze

Bitcoin je spretnim poduzetnicima omogućio pokretanje pravih burzi vrijednosnih ‘papira’. Baš kao na Zagrebačkoj ili poznatim svjetskim burzama poput New York Stock Exchangea i na bitcoin baziranim burzama tvrtke dolaze prikupljati sredstva prodavanjem poslovnih udjela – dionica. Stvoren je pravi El Dorado koji je kulminirao prošlog ljeta.

U najboljim danima promet dionicama na najpopularnijim bitcoin burzama Btct.co i BitFunder.com premašivao je 10000 bitcoina. Inicijalne javne ponude nizale su se jedna za drugom. Sredinom srpnja AsicMiner, kompanija koja proizvodi specijalizirane procesore za rudarenje bitcoina, dostigla je nevjerojatnu vrijednost od 2.000.000 bitcoina. Uzimajući u obzir kako je tad u opticaju bilo oko 11.000.000 bitcoina jasno je kako takvu vrijednost nije bilo lako održati. Ista kompanija danas prema tržišnoj kapitalizaciji vrijedi 200.000 bitcoina, 180.000.000 dolara što još uvijek nije malo. (AsicMiner je u međuvremenu propao. Nakon navodne otmice vlasnika te kineske kompanije investitori su izgubili svoje uloge.)

Prva bitcoin burza vrijednosnicama GLBSE pokrenuta je polovinom 2011. godine. Loše vođenje burze, naprasna zatvaranja, brzo su otvorile prostor konkurentima koji su preoteli korisnike. GLBSE će ipak biti zapamćen kao prvi. Nakon njega iz Rumunjske je pokrenut MPEX koji radi i danas. Ovdje je organizirana inicijalna javna ponuda SatoshiDicea, najpopularnije bitcoin kockarnice, koja je ovog ljeta promijenila vlasnika za 126315 bitcoina.

Virtualne burze bazirane na virtualnom novcu pokazalo se ipak nisu tako neopipljive. Profit je bio pravi i lako unovčiv. Takvo okruženje razumljivo privuklo je i kriminalce što su financijske regulatorne agencije brzo uočile. Izlistavanje virtualnih tvrtki koje su se najčešće bavile ‘proizvodnjom’ bitcoina neki su iskoristili za brzu zaradu. Osim poslovnog plana i projekcije zarade iza izlistanih kompanija često nije bilo ničeg drugog. Rijetke kompanije uspjele su prikupljena sredstva pretvoriti u opremu koja može rudariti bitcoine uz profit. Koliko su bile iskrene namjere osnivača ‘virtualnih’ kompanija svatko je prosuđivao sam uz podatke koji su se osim na samim burzama, u prospektima inicijalnih ponuda, mogli prikupljati i kroz specijalizirane forume. Bitcointalk.org tu je nezaobilazna adresa, pravi centar bitcoin svijeta, koji mnogi koriste i kao platformu za trgovanje. Osim na burzama vrijednosnice bitcoin kompanija uspješno se razmjenjuju i na samom forumu putem aukcija.

Zlatni dani bitcoin burzi dionica nisu dugo trajali. Način na koji su vlasnici burza i kompanije dolazile do kapitala teško je uskladiv sa aktualnim zakonima i najnaprednijih kapitalističkih država. Američke regulatorne agencije bile su neumoljive. Prvo je zatvoren Btct.co. Vlasnik burze, koji još uvijek nije otkrio tko je konkretno naredio zatvaranje, obavijestio je svoje korisnike kako prestaje s radom. Vrijednost dionica preko noći mnogim tvrtkama pala je do dna, jednostavno više nije bilo zainteresiranih kupaca. Sličan scenarij ponovio se s drugom po veličini bitcoin burzom BitFunderom koja još uvijek umire u polaganoj agoniji. Za razliku od Btct.co-a BitFunder svojim korisnicima nije omogućio izvlačenje preostalih slobodnih sredstava, bitcoina, ukradeni su milijuni.

Zatvaranje burzi neki vlasnici kompanija iskoristili su za nestanak. Iza šturih obavijesti o pronalaženju rješenja za nastavak trgovine dionicama najčešće se ne nalazi ništa. Takvo ponašanje ipak nije pravilo.

Postoje i odgovorni vlasnici koji su svoje dionice prebacile na preostale burze. Jedna od rijetkih koja još uvijek ima neko povjerenje korisnika je Havelock Investments https://www.havelockinvestments.com/.

Bitcoin rješava problem (mikro)plaćanja na internetu a možda popravi i vašu financijsku situaciju

Bitcoin je ponovno interesantna tema. Kad se nečem upeterostruči vrijednost u svega par mjeseci odjednom privlači interes široke publike. Početkom listopada bitcoin je vrijedio 120 američkih dolara, 18. studenog kupci bitcoina plaćali su cijenu od 620 USD.

Bitcoin je od početka godine narastao 5000 posto, 50x, u travnju preživio veliku korekciju cijene i evo ga nazad na novim vrhuncima. Ovaj put s nešto većim izgledima da nastavi tamo gdje je stao.

Ono što danas razlikuje tekstove o bitcoinu od onih prijašnjih je što polako jenjavaju njegovi opisi kao opskurne kriptovalute koja kriminalcima olakšava posao i skrivanje identiteta u ilegalnim online trgovinama. Nedavno gašenje zloglasnog Silk Roada izbilo je medijima tu nezaobilaznu usporedbu svaki put kad bi se tražila upotreba bitcoina.

Maknemo li po strani cijenu bitcoina, koja razumljivo najintrigantnija, nije teško otkriti i druge razloge zbog kojih najpopularnija kriptovaluta postaje sve zanimljivija. Ukratko Bitcoin je najlakše opisati kao, digitalni novac, ‘kaš’ kako veli Ćiro, novac 2.0 ili tehnološki money over IP. Za razliku od dolara, kune ili neke druge fiat valute bitcoinom ne upravlja centralna banka. Kako je baziran na otvorenom kodu svi koje to zanima mogu se upoznati s načinom njegovog funkcioniranja.


Milijun dolara ili jedna lipa – svejedno

Bitcoin je izgradio mrežu za plaćanje. Prebacivanje malih novčanih iznosa na javnom internetu bio je problem koji je snažno utjecao na izgled današnjeg weba, danas to više nije. Zahvaljujući bitcoinu najvećom računalom mrežom moguće je obaviti transakciju vrijednu stotine milijuna dolara ali i onu od svega nekoliko lipa uz zanemarivu proviziju. Pokušajte zamisliti što to može značiti za online nakladnike, ali i bilo koji drugi posao na internetu.

Izazov programerima kako internetom prebacivati novac je riješen. Tako barem misle sve brojniji startupi koji ubrzano rade rješenja oko bitcoina. Za mnoge bitcoin je revolucionarna tehnologija koja će promijeniti svijet. Zašto ne. Koliko je ljudi vjerovalo u Skype, Napster, e-mail. Na isti način kako su spomenuti servisi transformirali glasovnu komunikaciju, glazbenu industriju, distribuciju pisama bitcoin želi transformirati novac.

Osim novca uskoro kroz bitcoin mrežu možemo očekivati i trgovinu vrijednosnim papirima, javnobilježničke usluge, sve transakcije koja moraju biti autentične i sadrže neku vrijednost.

Korak do anonimnosti

Još jedna važna značajka bitcoina je i anonimnost (pseudoanonimnost). Željeni tekst, digitalni sadržaj, na webu bitcoinom je jednostavno platiti a da pri tom ne morate otkriti vlastiti identitet. Bitcoin je tehnologija koja nudi pseudoanonimnost, vaša adresa može biti samo vaša, ali jednako tako i potpuno javna. Do adrese se dolazi instalacijom bitcoin novčanika, softvera koji olakšava manipulaciju bitocinima.

Snaga decentralizirane mreže

Decentralizacija je ključ uspjeha bitcoina. Unatoč činjenici da se u posljednjih mjesec dana odigravaju prave drame na pojedinim servisima građenim oko bitcoina on i dalje napreduje. U svega nekoliko tjedana američke vlasti zatvorile su, točnije prisilile na zatvaranje brojne bitcoin burze; Bitmit, BTCT, BitFunder, no to najpopularnijoj kriptovaluti ne smeta da i dalje osvaja nove korisnike i širi područje primjene. U centraliziranom svijetu to ne bi bilo moguće.

Ako je bitcoin nova paradigma onda je još uvijek vrlo jeftin. Problem za shvaćanje njegovog potencijala jest u tome što se ne može s ničim uspoređivati, mjeriti. Možda najbliža usporedba je ona sa zlatom. Skupa plemenita kovina je rijetka u prirodi – od tuda njezina visoka cijena. Slično je i s bitcoinom. Njegovi tvorci odlučili su kako će postojati samo 21 milijun bitcoina. Svakih deset minuta rudari, računala koja procesuiraju bitcoin transakcije, dobivaju nagradu u vidu jednog bloka od 25 bitcoina. Svake 4 godine taj blok se dijeli na pola. Do 2140. godine u opticaju će se naći svi predviđeni bitcoini, trenutno ih je 11 milijuna.

Povijest

Bitcoin nije nova tehnologija. Svoj život je započeo 2008. godine, a ipak redovito se pojavljuje kao nova tema. Takvu realnost uzrokuje još uvijek mali broj korisnika bitcoina kojih je svega par milijuna, što se također brz mijenja. Najpopularnija kriptovaluta za različite ljude ima različito značenje. Nekima ona predstavlja jednostavno novac, nekim slobodu, pokret otpora financijskom sustavu kojima upravljaju političari i banke, tehnologiju, protokol, sirovinu.

Činjenica je kako je bitcoin razvijen u jeku najveće financijske krize koja još uvijek vuče svoje tragove. Bitcoin je nastao iz revolta i potrage za novcem kojim nitko neće moći manipulirati. Prvi put javnosti je predstavljen prije točno 5 godina. 1. studenog autor ili grupa autora pod pseudonimom Satoshi Nakamoto zainteresiranoj publici predstavili su svoj rad predlažući vlastitu verziju digitalnog novca.

Bitcoin ne treba gledati kao sredstvo brzog bogaćenja. On to nije. Ono zbog čega može biti interesantan je olakšavanje naplate, online transakcija, zaštita od devalvacije, možda način štednje. Hoće li uspjeti? To je naravno teško predvidjeti, ali sigurno će snažno utjecati na novac koji ćemo koristiti u budućnosti.